Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec

Slikuljica

Knjiga Šenoine Povjestice – Građa lagana za čitanje

Knjiga Šenoine Povjestice – Građa lagana za čitanje sadrži tekstove Šenoinih Povjestica preuređenih u građu laganu za čitanje koja je nastala zajedničkim radom učenika, učitelja i stručnih suradnika OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec. Tekstovi su prilagođavani uz upute iz Smjernica za građu laganu za čitanje, Zagreb, Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Te su upute plod rada Međunarodnog saveza knjižničarskih društava, Sekcije za  knjižnične usluge za ljude s poteškoćama (International Federation of Library Associations and Institutions – IFLA, Section of libraries serving disadvantaged persons). Smjernice problematiziraju nedostatak tekstova za čitanje za osobe s poteškoćama u čitanju te donose preporuke za prilagodbe već gotovih tekstova. Ovo je prvi naslov u planiranom nizu projekta Slikuljica kojim se lijepa književnost iz popisa obavezne lektire nastoji približiti učenicima koji imaju poteškoće u čitanju ili razumijevanju teksta. Sva djeca imaju pravo na obrazovanje bez obzira na razlike u sposobnostima, stoga je knjiga primarno namijenjena učenicima u redovitom programu uz individualizirane postupke u radu, učenicima u redovitom programu uz prilagodbu sadržaja, ali otvara mogućnosti uporabe i ostalim učenicima koji imaju problema s razumijevanjem arhaičnog jezika. Kako nema obrazovanja bez čitanja, postoji potreba da se olakša pristup lektirnoj knjizi, kulturi, literaturi i informacijama u razumljivom obliku i to je bio motiv pokretanja spomenutog projekta. Slikuljica označava malu oslikanu knjigu.

Građa lagana za čitanje podrazumijeva jezičnu prilagodbu izvornog teksta koja će olakšati čitanje i razumijevanje teksta ne samo učenicima naše škole, već na državnoj, te ambiciozno i na europskoj razini. U školi je osnovan stručni tim za provedbu,  što su ga činile knjižničarke, logopedinja, defektologinja i pedagoginja, učiteljice hrvatskog jezika i likovne kulture te učenici sedmih i osmih razreda. Budući da smo željeli olakšati i učenje stranih jezika, naknadno su se uključile i učiteljica engleskog i njemačkog jezika. Ukupno je sudjelovalo 48 članova, dvanaest odraslih i 36 učenika.

Kod izbora tekstova razmišljali smo o dobi učenika s najviše poteškoća u čitanju, da su djela bez autorskih prava i obavezna djela s popisa lektire. Odabrali smo Povjestice Augusta Šenoe, lektirno djelo za šesti razred, koje pripada hrvatskoj kulturnoj baštini, a zbog arhaičnog jezika stvara ogromnu prepreku za čitanje. U izbor su ušle četiri najljepše povjestice koje se detaljnije analiziraju na satima lektire: Postolar i vrag, Kameni svatovi, Šljivari i Kugina kuća.

Nakon podjele poslova među članovima tima, proučavanja uputa za pisano prepričavanje i upute za grafičko oblikovanje, krenulo se u razradu. Učiteljice hrvatskog jezika informirale su učenike sedmih i osmih razreda, koji imaju dobre sposobnosti izražavanja na hrvatskom jeziku, o mogućnosti uključivanja u projekt. Stručne suradnice izradile su raspored sati razredne zajednice razreda iz kojih su učenici uključeni u sažimanje tekstova i slobodnih termina članica tima, s time da su na svakom sastanku trebale biti najmanje tri članice. Detaljno se vodila evidencija o svim članovima tima i učenicima za svaku radionicu. Prije svake  literarne radionice s učenicima, tim je odraslih  uskladio mišljenja,  podijelio tekst povjestica na smislene cjeline - buduća poglavlja, dajući im naslove. Svako poglavlje zauzima jednu stranicu u prilagođenom obliku. Učenici su upoznati s detaljnijim uputama, dobili su na fotokopiranim tekstovima označena razgraničenja tako da su dijelove teksta sažimali u četiri grupe, svaka svoj dio teksta, a u radu su im pomagale i nadgledale ih članice tima. Potom su svoj sažeti tekst diktirali školskoj knjižničarki koja je pisala tekst u word dokumentu projiciranom na zid kako bi svi imali uvid i mogli komentirati. Članice tima, ali i učenici drugih grupa upozoravali su na moguće korekcije u pojednostavnjivanju i tako je nastajao dio po dio teksta. Stručni je tim vodio cijeli proces stvaranja grafičkog oblikovanja prema zahtjevima u Smjernicama (veličina slova font, boja papira, usmjerenje, format i sl.)

Nakon svakog završenog poglavlja likovno nadareni učenici su u dogovoru s učiteljicom likovne kulture odlučili koji su najbitniji elementi za ilustraciju, odabrali tehniku kojom će prikazati sadržaj stranice, radili skice i ilustrirali. Po jedan učenik je vlastitom maštom i kreativnošću ilustrirao  jednu povjesticu kako bi ilustracije bile ujednačene kroz cijelu  povjesticu i tako da jedna slika govori o onome o čemu je u određenom poglavlju riječ. Crteži su se skenirali i dobili naziv po stranici i nazivu sažetog poglavlja. Sažeti tekst i pripadajuće slike skeniranih ilustracija spremali su se u istu mapu. Naslovnice svake povjestice sadrže naslov, popis učenika koji su prilagodili tekst i ilustratora.

Naknadno su učenici nadareni za učenje stranog jezika prevodili nastale tekstove na njemački i engleski jezik što nije bio prezahtjevan zadatak budući da se nastali tekstovi zapravo sastoje od jednostavnih rečenica.

Kroz literarne i likovne radionice, pripremom tekstova u građu laganu za čitanje učenici  su razvijali volontersku socijalnu osjetljivost, vještine čitanja i izražavanja u pisanom i likovnom izrazu, što će učenicima s teškoćama u čitanju olakšati praćenje i razumijevanje lektire.

Uz dobru pripremu i organizaciju svih članova tima naše prvo stvaranje građe lagane za čitanje bilo je zabavno, poticajno i puno pozitivne energije. Povjestice su zadržale ugođaj i osjećaje izvornog autora, a prilagodba se sastoji od prepričavanja s konkretnim i logičnim pripovjednim tijekom te jednostavnim rečenicama, razumljivim rječnikom, ne narušavajući izvornu zamisao Augusta Šenoe. Poglavlja su smisleno uokvirena i svako prati jedna ilustracija.

Želimo da budući čitatelji uživaju čitajući, koliko smo se i mi obogatili zajedničkim radom.