Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog Ivanec

> Naslovnica

Vijesti

Proslava 170-godišnjice škole

Autor: Renata Papec, 23. 4. 2009.

Proslava 170-godišnjice škole

Osnovna škola Ivana Kukuljevića Sakcinskog ove godine intenzivno proživljava svoju 170-godišnjicu postojanja. Intenzivno nije riječ kojom se može opisati naša škola samo ove jubilarne godine, već riječ koja je sastavni dio opisa naše škole već godinama. Zahvaljujući brojnom inspiriranom kolektivu naša škola uspješno obrazuje i odgaja generacije učenika na iznimno kvalitetan način što dokazuju uspjesi učenika na natjecanjima te u javnim, humanitarnim i kulturnim pothvatima. Znamo puno o onome što trenutno radimo, ali je u doba ovakve obljetnice uputno da se prisjetimo i onoga što smo bili ovih 170 godina. Začetak naše škole vezuje se uz ugovor (Contractus) od 17. veljače 1839. godine između Zagrebačke uprave za školstvo i školskih općina Ivanec i Kaniža u Ivancu na osnovu kojeg je uvedena seoska škola, a predviđala se i gradnja pučke škole. Prvi učitelj bio je Juraj Skender. Školu je polazilo 20 učenika od sedam do petnaest godina.

U Ivancu je potom 19. studenog 1867. godine utemeljena Pučka djevojačka školau odnosu na Obću pučku školu dječačku. Naime od te se godine obrazovanje odvija odvojeno po spolu. Pučkom djevojačkom školomupravljale su časne sestre milosrdnice svetog Vinka Paulskog. Krajem 19. st. škola bilježi veliki broj školskih obveznika i polaznika kao pozitivnu posljedicu Mažuranićeva Zakona o pučkim školama i preparandijama. Veliki je problem nedostatak prostorija. 1934./35. nastava se u ivanečkoj školi radi velikog broja učenika održavala u Staroj školi (dvije učionice) i u općinskoj zgradi zvanoj Banka (dvije učionice). 1936. školu je posjetio dr. Alojzije Stepinac, nadbiskup koadjutor. Inicijative za gradnju nove muške i ženske škole sa sportskom dvoranom javljaju se 1942./43. Započeta je gradnja obustavljena uslijed ratnih prilika. Prema naređenju Kotarskog narodnog odbora Ivanca od 12. travnja 1946. godine izvršeno je spajanje muške i ženske osnovne škole u Ivancu. U školskoj godini 1947./48. časne sestre otpuštene su iz službovanja i napuštaju Ivanec dok se nastava se odvija na tri lokacije u samo šest učionica. Školske godine 1949./50. otvaraju se dva peta razreda koji su radili po nastavnom planu i programu za sedmogodišnje škole, a 13. veljače 1950. godine u Ivancu je otvorena sedmogodišnja škola koja se već sljedeće godine produžila na osmogodišnju. Nastava se 1950./51. odvijala na navedenim lokacijama i u dvije prostorije Zadružnoga doma. Te godine započinje rad na izgradnji nove školske zgrade sa osam učionica. Izgradnja je sporo napredovala poradi nedostatka sredstava. Nova škola je otvorena 1953. Poradi opetovano neadekvatnog prostora ubrzo se pristupilo gradnji školske zgrade na novoj lokaciji. Postojeća školska zgrada otvorena je 13. rujna 1964. godine. Nastavu je s područnim školama u Prigorcu i Kuljevčici polazilo 1155 učenika.

A nije 170-godišnjica jedina obljetnica koja nas je snašla ove godine. U Kuljevčici je škola osnovana od 1879. pa tako i ona kao danas naša područna škola slavi 130-godišnjicu postojanja. Škola u Prigorcu sagrađena je 1929., čime i ona slavi 80-godišnjicu postojanja. Obje su škole u potpunosti pripojene Matičnoj školi školske godine 1959./60.

Nova integracija škola izvršena je 1966. Matičnoj školi u Ivancu s Područnim školama u Prigorcu i Kuljevčici pripojene su škole u Druškovcu, Salinovcu i Stažnjevcu. Slijedi 1973. gradnja Male škole i sportske dvorane u Matičnoj školi. Škola u Stažnjevcu ukinuta je 1977., a 1980. izgrađena je nova škola u Kuljevčici, potom je 1982. slijedila izgradnja nove škole u Druškovcu. Posljednja integracija dogodila se 1984. Kad je Matičnoj školi pripojena OŠ Klenovnik. Broj učenika bio je 1757., od toga u Matičnoj 1022.

1989. obilježena je 150-obljetnica škole, a godinu dana kasnije škola je preimenovana iz naziva OŠ Narodni heroj Josip Kraš koji je nosila od 1962., u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec. OŠ Klenovnik ponovo se osamostalila 1993., a škola u Druškovcu nije više naša područna škola od 1997.

2002. škola je prošla još jednu fazu nadogradnje dobivši prostor kuhinje s blagovaonicom, knjižnicu, informatičku učionicu, još jednu učionicu, dva nastavnička kabineta, i prostor za računovodstvo. U zadnjoj je fazi dogradnje 2007., ne i posljednjoj, škola dobila šest novih učionica, od čega su tri kabinetskog tipa, namijenjene nastavi biologije, kemije i fizike, obnovljenu staru sportsku dvoranu i novu veliku sportsku dvoranu. Zašto ne i posljednjoj fazi nadogradnje? Da bi škola zadovoljila uvjete za rad u jednoj smjeni predviđene novim standardom potrebno je još desetak učionica.

Što je još važno za reći o našoj školi? Možda opisati osobu po kojoj naša škola danas nosi ime?! Ivan Kukuljević Sakcinski osoba je koja je svojim raznolikim talentom obilježio hrvatsku povijest. Rođen je 29. 5. 1816. u Varaždinu, njegova obitelj imala je posjed i dvorac u Ivancu, u kojem su živjeli njegovi rođaci. Sakcinski je bio pripadnik prvog naraštaja preporoditelja, književnik – autor prve suvremene hrvatske drame Juran i Sofija ili Turci pod Siskom, proznih djela i poezije, političar koji je zahtijevao da hrvatski jezik postane službeni u Hrvatskoj i uspio u tome 1847., povjesničar koji je prikupljao stare hrvatske dokumente. Osim dokumenata skupljao je i rukopise i vrijedne stare hrvatske knjige te izrađivao popis svega onoga što je do tog doba objavljeno u Hrvatskoj, a čemu je ušao u trag ili čuo za to i time se smatra začetnikom bibliografske znanosti, važne nama knjižničarima, te proučavanja povijesti (osnovao je Društvo za povjesnicu jugoslavensku, izdao zbirku „listina hrvatskih“ Acta Croatica). Bavio se i novinarstvom izdajući stranački list Domobran. Prvi je predsjednik Matice hrvatske. Njegovi radovi potkrijepljeni su putovanjima i istraživanjima po Hrvatskoj i Europi. Prikupljene vrijedne knjige i dokumente iz njegove knjižnice danas posjeduje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Umro je 1. 8. 1889. u Puhakovcu pokraj Sv. Križa, na svom imanju. Njegov sin Božidar, književnik, naslijedio je ivanečki posjed s dvorcem od strica Ladislava Kukuljevića Sakcinskog 1896. Zaista možemo biti ponosni što nam škola nosi takvo ime. Ono nam je inspiracija u nastojanjima da budemo jedna od vidljivijih škola u Hrvatskoj.

I da se vratim na 170. obljetnicu koju proslavljamo ove godine. Cijelo ovo polugodište učenici i nastavnici rade u sklopu redovne nastave i izvannastavnih aktivnosti teme vezane uz povijest naše škole i utjecaja škole na naš zavičaj. Glavni dio proslave dogodit će se u posljednjem tjednu svibnja kada će se uz Dan škole, vezan uz godišnjicu rođenja Ivana Kukuljevića Sakcinskog (29. 5.), održati integrirani dan otvorenih vrata gdje će učenici i nastavnici predočiti javnosti što su napravili tijekom godine ili radeći na temi povijesti naše škole. Osim toga 26. 5. za javnost će biti otvorena i izložba vezana uz povijest škole te će se održati stručni skup za nastavnike povjesničare i školske knjižničare Varaždinske i Međimurske županije u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i naše škole s temom korelacije knjižničnog odgoja i obrazovanja s nastavom povijesti te izvorima poučavanja kao elementima pismenosti nekad i danas. Planira se i izdavanje brošure s prilozima o proslavi ove obljetnice.

Detaljnije obavijesti o proslavi će slijediti. Pozivamo sve roditelje i cjelokupnu zainteresiranu javnost da zajedno s nama taj tjedan proslavimo ovako značajnu obljetnicu i zahvaljujemo svima izvan naše škole, koji su već pridonijeli svojim aktivnostima ili to namjeravaju, da što svečanije proslavimo ovaj događaj.

Draženka Stančić, školska knjižničarka

Povratak

Ispiši članak

JELOVNIK