Uz podršku Grada Ivanca u Muzeju planinarstva održali smo komemorativno-stručni skup Kultura sjećanja. Skup je nazvan po projektu kojeg su provodili učenici uključeni u Dodatnu nastavu Povijesti koju vodi učiteljica Suzana Jagić i izvannastavnu aktivnost Čuvati znanja, voditeljice Draženke Stančić.
U projektu Kultura sjećanja ključne su aktivnosti bile istraživanje tragičnog stradanja petorice uglednih građana Ivanca u prosincu 1944. godine, prezentacija tih istraživanja školi i lokalnoj zajednici, provedba skupa koji će kroz izlaganja znanstvenika i stručnjaka dati dodatne informacije o toj temi učenicima i zajednici te nastojanje učenika da se to stradanje simbolično zabilježi na, već u mnogim mjestima Hrvatske poznat način, postavljanjem kamena spoticanja.
Stradanje o kojem je bilo riječi u našem je kraju poznato kao prosinačke žrtve, no o njemu se javno nije baš govorilo. Međutim ono je trajno u mislima onih koji su mu svjedočili ili bili pogođeni kao dio obitelji. Stoga, bez obzira na povijesni odmak od 8o godina, žrtve imaju pravo da njihovo ime i prezime, kao i okolnosti stradavanja, budu primjereno obilježeni.
Ugledni građani Ivanca – liječnik dr. Franjo Arnautović, trgovac Milan Gobac, mjernik Pavel Gomaz, ravnatelj rudnika i začetnik snažnog razvoja fotografije u Ivancu Otokar Hrazdira te rudar Josip Novak bili su optuženi od vlasti Nezavisne države Hrvatske za suradnju i pomaganje Narodnooslobodilačkom pokretu, potom proglašeni krivima te su obješeni na kestene oko fontane koja se nalazila u središtu Ivanca.
Nazočne su na skupu na njih podsjetili učenici Luka Prekrit, Kristijan Risek, Filip Huđ, Magdalena Petak i Jan Jug s učiteljicom Jagić, predstavivši svoje istraživanje. O prosinačkim je žrtvama sa znanstvene strane potom govorio Mario Šimunković, doktorand na doktorskom studiju Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Taj je događaj stavio u kontekst šireg niza od oko trideset ustaških odmazdi u Zagrebu i okolici, većinom u Hrvatskom zagorju. Spomenuo je kako je u njima je bilo obješeno 459 osoba te pokazao neke od dokumenata na kojima je temeljio istraživanje, kao i načine na koje su obilježavana ta stradanja.
Sljedeća je stručna izlagačica Sandra Prlenda, viša stručna suradnica za programe Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust iz Zagreba, nazočnima predstavila koncept kamena spoticanja kao način obilježavanja sjećanja na žrtve holokausta i stradanja. Rekla je kao je riječ o najvećem decentraliziranom spomeniku s više od 100.000 postavljenih kamena spoticanja diljem Europe.
Navela i nekoliko gradova u Hrvatskoj u kojima su oni postavljeni, Rijeku, Zagreb, Čakovec, Prelog, Karlovac, Osijek. Bilo bi joj drago da se među njima nađe i Ivanec i naglasila da procedura s postavljanjem traje dulje vrijeme.
Skup je imao i svoj emotivni vrhunac kada se nazočnima obratila Štefica Čaklec, kći obješenog Josipa Novaka. S njene strane stoga što se napokon o stradanju njezina progovara javno. S naše strane što nas je zatekla s par sjećanja poput onog u kojem su vlasti tražile da se njen otac sam preda kako bi spasio svoju obitelj od stradanja. Zahvalila nam je svima što smo se prisjetili njena oca.
Zamjenik gradonačelnika Marko Friščić zahvalio je također školi, učenicima, mentoricama i svima koji su dali doprinos da se ovaj događaj ostvari. Rekao je kako su petorica navedenih građana bili su osuđeni kao zločinci i likvidirani, samo zašto što su se borili protiv režima koji je njihovu vlastitu zemlju vodio u propast. Bilo mu je drago što je Grad Ivanec bio domaćin skupa te je najavio da će nakon uređenja glavnog trga koji je trenutno u pripremi, na njemu biti postavljeni i kameni spoticanja u znak sjećanja na naše sugrađane.
Uvod u skup je izvedbom svoje pjesme Bistrica te kinčem u obliku ivančica simbolički najavila Vesna Štruklec, predstavivši i ivanečku nošnju i domaću zljevku. Skupu su uz učenike, učitelje, roditelje, govornike, dogradonačelnika, članove uprave Grada i pojedine gradske vijećnike, nazočili i članovi Udruge antifašista i antifašističkih boraca Ivanec te zainteresirani građani.
Među njima bio je i Davorin Zagorščak, koji je pred sam kraj skupa predočio i originalne dokumente iz obiteljske ostavštine iz kojih se moglo vidjeti da je u to vrijeme bilo uhićeno čak 16 tadašnjih ivanečkih intelektualaca. To je svakako poticaj da se istraživanje nastavi, a bit će u skorije vrijeme i novosti u našoj topoteci Ivanec – kraj i ljudi.
Draženka Stančić
